Masti spadaju u makronutrijense zajedno sa belančevinama i ugljenim hidratatima. One su sastojak naše svakodnevne ishrane i imaju najveću energetsku vrednost od svih nutrijenasa (1g masti=9 kcal).
Danas se ishrana bogata mastima posebno zasićenim mastima dovodi u vezu sa nastankom kardio i cerebrovaskularnih oboljenja kao i sa nastankom izvesnih formi raka (debelog creva, prostate, dojke, pluća).
Sve više se čuje opaska da svi mi volimo masti u svom tanjiru, ali ne na svome telu. Restrikcija istih u ishrani pretvorila se u feto-histeriju u zemljama zapada.
Postavlja se pitanje koji je to pravi udeo masti u kalorijskom unosu da bi bile zadovoljene nutritivne potrebe, a kada one postaju opasne po zdravlje?
Uloga masti u organizmu
– obezbeđuju energiju i energetsku rezervu što je značajno za period gladovanja i bolesti, – gradivne su materije jer ulaze u izgradnju ćelijskih membrana (fosfolipidi, esencijalne masne kiseline),
– predstavljaju zaštitne materije jer su nosioci vitamina A, D, E i K i esencijalnih masnih kiselina,
– održavaju integritet kože i sluzokože,
– obezbeđuju zaštitu od hladnoće, traume i radioaktivnog zračenja,
– održavaju funkciju lojnih i mlečnih žlezda,
– uloga u imunitetu (lipoproteini),
– uloga u koagulaciji krvi (tromboplastin),
– masti u hrani poboljšavaju ukus i daju sitost.
Izvori masti
Izvori masti mogu biti namirnice biljnog i životinjskog porekla. Svinjska, puter, pavlaka, punomasni sirevi, meso, iznutrice, masna mesa, mlečna mast su najveći izvori masti u namirnicama životinjskog porekla. Biljne su ulja koja se dobijaju ceđenjem semenki biljaka (kukuruza, suncokreta, soje, maslina).