Blagotvorno dejstvo muzike naročito se ispoljava pri lečenju hroničnog stresa, ali ova terapija se sve češće primenjuje i pri smanjenju bola
Osećate bol? Depresivni ste? Umorni? Ne brinite. Muzika će vas izlečiti.
Najnovije istraživanje obuhvatilo je različite faze u životu čoveka, od samog rođenja do poodmakle dobi, a rezultati o blagotvornom učinku muzike objedinjeni su u časopisu “Umetnost i psihologija”.
U lečenju hroničnog stresa muzika je gotovo nezamenljiva. Tokom istraživanja, pacijenti koji pate od depresije bili su podeljeni u dve grupe: prva je išla na psihoterapiju, a druga je 50 minuta dnevno slušala klasičnu ili baroknu muziku. Sve se odvijalo tokom osam nedelja. Na kraju eksperimenta, pacijenti koji su bili podvrgnuti terapiji muzikom imali su manje simptoma depresije od onih koji su išli na klasičnu psihoterapiju.
Dokaz obrnute proporcionalnosti između muzike i stresa su i rezultati istraživanja sa Univerziteta Filadelfija, koje je okupilo čak 184 volontera. Slušanje muzike, pokazalo se, imalo je pozitivan efekat na pokrete i raspoloženje.
Iako se muzikoterapija najčešće koristi kada je reč o problemima psihološke prirode, sve više se primenjuje i za smanjenje bola. Istraživanje koje je rađeno u centru za onkologiju u Iranu „Tabiz” skrenulo je pažnju na direktan uticaj muzike na pacijente koji su bili podvrgnuti operaciji moždane srži. Naime, oni koji su slušali muziku tokom operacije trpeli su manji intenzitet bola.
U nekim zemljama muzika je ušla i u bolnice: na primer, u Rimu, u Bolnici malog Isusa, mladi pacijenti na terapiji slušaju Mocarta. I u bolnici „Mejer” u Firenci dokazano je da slušanje muzike pri oporavku uveliko pomaže pacijentima.
Univerzitet u Glazgovu upravo je pokrenuo projekat muzikoterapije kojim će se prvi put analizirati učinak savremene muzike na ozdravljenje i to one koja nije klasična. Rezultati bi mogli da pomognu da se razviju kompjuterski programi koji bi bili od velike pomoći u lečenju depresije i umora. A kad je reč o vrsti muzike, klasična preovlađuje, ali najnovija istraživanja su pokazala da u obzir dolaze i džez, nju ejdž, indijska, muzika grupe „Pink Flojd” i Glorije Gejnor.
Svaka boljka ili problem zahtevaju određeni lek, a kad je o vrsti muzike reč, to izgleda otprilike ovako:
Betoven
Prema nekim istraživanjima, muzika Ludviga van Betovena primjenjuje se u terapijske svrhe pri suzbijanju napada panike, a pomaže i rastu biljaka.
Džez
Smatra se muzikom za dobro raspoloženje: oslobađa dušu i daje osećanje slobode. U prilog toj tezi idu rezultati novijih istraživanja.
Indijska muzika
Nakon niza istraživanja stručnjaci su došli do zaključka da indijska muzika može da pomogne pri oslobađanju emocija.
Sakralna muzika
Gregorijanski napev vrsta je vokalne muzike liturgijskog karaktera. U zavisnosti od tonaliteta, smatra se da uveliko smanjuje stres.
Debisi
Dela francuskog kompozitora, kao i mnoge Šubertove kompozicije, smiruju novorođenčad.
Vivaldi
Muzika ovog italijanskog kompozitora, kao i Hendlova, najčešće se primenjuje pri lečenju agresije.
Nju ejdž
Ova vrsta muzike se najčešće povezuje s meditacijom i ublažavanjem stresa, pa se koristi, na primer, i pri masaži. U toku su istraživanja o učinku tog muzičkog pravca.
Mocart
Takozvani Mocart efekat verovatno se najviše proučavao, ali je i najkontroverzniji: slušanje jedne njegove kompozicije poboljšava čak i doživljaj prostora. Često se koristi u lečenju govornih poremećaja.